Šta kažu Naša stranka, DF i SDP: Jesu li bošnjačke stranke i zašto kandiduju Hrvate

Političari iz HDZ-a BiH i ostalih hrvatskih stranaka nerijetko strankama građanske orijentacije u BiH, ali ostalima koje nemaju nacionalni predznak, pripisuju epitet “bošnjačke”. Prije nekoliko dana, putem Čoviću bliskog Večernjeg lista, ove stranke “optužene” su da se kandidaranjem Hrvata pokušavaju “dokopati trećine hrvatskih mjesta u Domu naroda”.

– Većina vodećih bošnjačkih stranaka vrlo visoko je na svojim listama za kantonalne skupštine postavila kandidate hrvatske nacionalnosti što je prvi korak u ostvarenju očito strateškog cilja, preuzimanje najmanje trećine mjesta u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Iako je još neizvjesno kako će se distribuirati mandati po kantonima, cilj bošnjačkih stranaka je osigurati famoznih šest od 17 hrvatskih mjesta i tako otvoriti vrata uspostavi vlasti bez legitimnih predstavnika Hrvata – piše Večernji list.

U tekstu se ocjenjuje da se radi o smišljenom planu i nacionalnom projektu “sarajevskih stranaka”, te se navodi kako su kandidati ovih stranaka politički anonimusi bez iskustva.

Sabina Ćudić, potpredsjednica Naše stranke, kaže da joj je žao “što HDZ nastavlja da dijeli ljude na legitimne i nelegitimne predstavnike naroda”.

– Za razliku od njih, Naša stranka je za liste koje je ponudila biračima na izborima 2018. godine kandidovala svoje najbolje kadrove. Ponosni smo na sve naše kandidate jer mogu predstavljati i zastupati interese građana i zajednica iz kojih dolaze na najbolji način. Naši kandidati iz reda hrvatskog naroda nisu izuzetak od ovog pravila – kaže Ćudić.

Damir Mašić, zastupnik SDP-a BiH u Federalnom parlamentu, kaže da se radi o “neviđenim glupostima” i da je “Večernji list odavno privatno glasilo Dragana Čovića, a samim tim i HDZ-a, tako da su kao medij potpuno nekredibilni za bilo koju vrstu ocjena i analiza”.

– Bilo koji komentar na ono što oni pišu i objavljuju bilo bi čisto gubljenje vremena. Svi građani i narodi na prostoru cijele BiH moraju biti jednaki i jednakopravni. Niko nikoga ne može spriječiti da kandiduje koga god želi. Takozvani “legitimni predstavnici” ne postoje, već samo legalni. Dakle, oni koji dobiju povjerenje od građana Bosne i Hercegovine, bez obzira ko su, odakle su i ko ih je kandidovao – kaže Mašić za Faktor.

Njegova koleginica Vesna Saradžić kaže da je SDP građanska stranka koja je uvijek na izborima imala kandidate koji su se izjašnjavali kao Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali, te da će tako biti i ubuduće kada je ova stranka u pitanju.

– Postavila bih pitanje kako to da nacionalne stranke imaju kandidate iz reda drugih naroda. Umjesto komentara na navode o “legitimnim predstavnicima” samo želim podsjetiti da su u prošlom mandatnom periodu u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona bila dva poslanika iz reda srpskog naroda. Jedan je dolazio iz SDP-a a drugi iz HDZ-a – kaže Saradžić.

Zastupnica Demokratske fronte Alma Kratina kaže da ova stranka ne pristaje na “priču o bošnjačkoj stranci”.

– Za nas je građanin u fokusu i mi štitimo njegove interese. Mi ne pristajemo na tu postavku da svako štiti svoj tor. DF svojim djelovanjem i političkim stavovima pokazuje da štitimo interes građana i građanska država i opcija je nešto za šta se mi duboko zalažemo kroz sve svoje stavove – kaže Kratina te naglašava da ne može “Hrvat jednu vrijednost imati u Širokom Brijegu, a drugu u Sarajevu”.

Izvor: Faktor